Gradiška kroz istoriju

Gradiška kroz istoriju

null
Gradiska od davnina do danas

1295. godine

Gradiška se prvi put spominje 1295. godine, prije nešto više od 700 godina i to pod nazivom Gradiški Brod, međutim prvi tragovi života na području sadašnjeg grada datiraju iz praistorijskog perioda čemu svjedoče brojna arheološka nalazišta i brojni pronađeni predmeti. Najstarije i najpoznatije arheološko nalazište na ovom području je Donja Dolina. Na lokalitetu u  Donjoj Dolini je iskopan veliki drveni čamac u jednom komadu, star preko 3000 godina, koji se čuva u Zemaljskom muzeju u Sarajevu, a dosta alata, oružja i posuđa sa ovog lokaliteta nalazi se i u muzejima u Banja Luci i Gradišci.

Od I do VI vijeka

U period od I do VI vijeka prostor današnje Gradiške pripadao je rimskoj provinciji Panoniji. Već u I vijeku, na prelazu preko rijeke Save izgrađeno je utvrđenje rimske flote i vojni logor pod nazivom Servitium. Na ovom području ukrštale su se dvije magistralne ceste Rimskog carstva: cesta Salona-Servitium (Solun – Gradiška) i krak magistralne ceste Siscia – Servitium –Sirmium (Sisak – Gradiška – Sremska Mitrovica). Pored naziva Servitium ovo područje se spominje i pod još nekim sličnim nazivima kao sto su:  Serbinon ili Serbinum u Ptolomejevoj Geografiji iz II vijeka, zatim u dijelu Itinerarium iz II – III vijeka stoji Servitium, na karti zvanoj Tabula Peutingeriana iz IV vijeka stoji naziv Seruitio, u dijelu Notitia dignitatum iz oko 400. godine piše Servitti i u dijelu Anonimy Ravennatis Cosmographia iz VII –VIII vijeka upisano je Serbitium.  Bez dvoumljenja po naučnicima svi ovi nazivi odnose se na današnje područje Gradiške.

1558. godina

U zimu i proljeće 1558. godine nastupila je Turska vladavina na području grada i na prostoru dotadašnjeg Servitiuma izgrađena je trvrđava Berbir oko koje se širilo istoimeno naselje sa oko dvijestotine kuća I nekoliko sela sa oko tridesetak kuća. Ova tvrđava , kao I ovo naselje, dosta puta je razarano jer se nalazilo između velike vojne sile, Austrije I Turske.

Evlija Čelebija je 1660. Godine Gradišku opisao sledećim riječima: “Gradiška na bošnjačkom jeziku znhači “mali grad”. To je krasna palanka u obliku produženog četvorougaonika, a leži u ravnom I prostranom polju rijeke Save.

1878. godina

Bitka za Gradišku, 1789. godine, Austrijsko-turski rat (1787-1791)

Turska vlast ne području Gradiške likvidirana je 1878. godine, a uspostavljana je austrougarska vlast. Dolaskom Austrougara vojna uprava je zamjenjena građanskom 1882. godine. Bosanska Gradiška je postala kotar a pripadala je Banjalučkom okrugu. U periodu austrougarske vladavine dolazilo je do migracija u kojima je dolazilo do iseljavanja domicilnog stanovništva a naseljavanja stranih seljana, jer je austrougarska vlada postavljala stroge zakone prema domaćem stanovništvu. Jedna od pozitivnih činjenica je ta da se u period austrougarske dosta ulagalo u izgradnju, te se neke od građevina iz tog perioda i danas ukrašavaju naš grad. Neke od značajnijih građevina su Gradska vijećnica i zgrada Crvenog krsta .

1918. godina

Trg Nikole Pašića 1930-ih

Stvaranjem Kraljevine Jugoslavije 1918. godine opština Gradiška je nastavila postepeni razvoj  prateći promjene koje su počelle dolaskom austrougarske. Dolazi do modernizacije I pored zadovoljenja vlastitih potreba širi se I na preradu proizvoda I prodaju istih. Grad je bio centralno naselje koje je stanovništvu pružalo administrativne, trgovačke, zanatske, osnovne prosvetne i zdravstvene usluge.

Drugi svjetski rat

Tokom Drugog svjetskog rata došlo je do velikih pustošenje i u materijalnom i u demografskom pogledu, gdje je posebno stradao potkozarski kraj opštine.

Nakon 1945. godine

Po završetku Drugog svjetskog rata, nastupa vrijeme obnove zemlje i Gradiška doživljava veliku ekonomsku i društvenu transformaciju.  Organizivan su tri zadruge stolarska, krojačka i obućarska koje vremenom prerastaju u velike fabrike i preduzeća. Formiraju se nove ulice i naselja , i razvija se niz objekata stambenog , prosvjetnog , trgovačkog, saobraćajnog i sličnog karaktera koji Gradišku obrazuju u jednu urbanu sredinu.